Skip to main content
Molimo sačekajte...

Postupak sa medularnim tiroidnim karcinomom

Za razliku od diferentovanog tiroidnog karcinoma, u slučaju medularnog nema mnogo dileme o lečenju. Pošto se isključi feohromocitom (da ne bi došlo do komplikacija kod anestezije) medularni karcinom se leči totalnom tiro-idektomijom sa resekcijom limfnih žlezda vrata. Uklanjaju se sve limfne žlezde u centralnom prostoru vrata i celokupno limfno tkivo na strani vrata gde je tumor.
Radioaktivno jod se ne daje posle oepracije medularnog karcinoma jer on potiče od ćelija koje ne koncentrišu jod.

Praćenje operisanih bolesnika

Osobine mediularnog tiroidnog karcinoma

Osobine mediularnog tiroidnog karcinoma

Medularni tiroidni karcinom

Medularni tiroidni tumor je treći po učestalosti tiroidni kancer (oko 5 do 8 %). Za razliku od papilarnog i folikulskog tiroidnog krcinoma koji potiču od ćelija koje stvaraju tiroidne hormone, medularni karcinom nastaje iz parafolikulskih ćelija koje se nazivaju i C ćelije (svetle, engl. clear). One stvaraju hormon kalcitonin koji učestvuje u metabolizmu kalcijuma i nema nikakvu vezu sa tiroidnim hormonima tiroksinom i trijodtironinom. Ovaj kan-cer ima znatno manju stopu izlečenja nego “dobro dife-rentovani tiroidni karcinomi”.

Terapija tiroksinom posle operacije

Bez obzira da li je operativno uklonjen samo jedan ili su operisana oba režnja i istmus, bolesnik treba da uzima tiroksin do kraja života. Razlog je nadoknada, supstitucija, u osoba koje više nemaju svoju žlezdu i sprečavanje da dođe do ponovnog porasta tkiva koje je ostavljeno u manje radikalnim operativnim postupcima. Ima dosta dokaza da folikulski (kao i papilarni) karcinom, reaguje na stimulaciju tirotropinom (TSH) zbog čega egzogeni (spolja uneti) tiroksin sprečava porast sekrecije TSH i njegovo potencijalno delovanje na stimulaciju eventualno zaostalih tumorskih ćelija.

Primena radiojoda posle operacije

Tiroidne ćelije imaju jedinstvenu osobinu da mogu da preuzimaju i koncentrišu jod. Jod se u tiroidnim ćelijama koristi u stvaranju tiroidnih hormona. Nema drugih ćelija u telu koje imaju sposobnost da koncentrišu jod (ćelije sluznice želudca i pljuvačnih žlezda mogu da ga preuzimaju ali ga ne koncentrišu). Ovu osobinu koriste lekari da bi primenili radiojod u lečenju tiroidnog kancera (i u druge svrhe kako je navedeno u delu o dijagnozi ili terapiji hipertiroidizma). Ima više vrsta radioaktivnog joda od kojih su neki razorni za tiroidnu ćeliju.

Postupak sa folikulskim karcinomom

Kao i u slučaju papilarnog karcinoma još uvek postoje mnoge nedoumice u vezi sa postupkom u folikulskom tiroidnom karcinomu. Neki stručnjači smatraju, ako je tumor mali i ako ne zahvata okolna tkiva, da tada treba samo ukloniti režanj u kome je tumor i mali centralni deo koji spaja oba režnja (nazvan istmus) čime se dobijaju dobri izgledi na izlečenje kao da je uklonjena cela žlezda. Ovi zastupnici konzervativnijeg pristupa u hirurškom lečenju ukazuju na malu stopu ponovnog javljanja (recidiva) tumora (5-20%).

Odlike folikulskog tiroidnog karcinoma

Odlike folikulskog tiroidnog karcinoma

Folikulski tiroidni kancer

Folikulski tiroidni kancer (FTC) je drugi po učestalosti karcinom tiroidne žlezde i predstavlja oko 15% svih epitelnih tiroidnih tumora. Ima veći maligni potencijal i agresivniji je od papilarnog karcinoma. Javlja se u nešto starijoj uzrasnoj gupi od papilarnog i ređi je u dece. Za razliku od papilarnog karcinoma, ređe se javlja posle zračne terapije. Smrtnost od ovog karcinoma neposredno je srazmerna stepenu zahvatanja krvnih sudova (vaskularnoj invaziji) koja se procenjuje u mikroskopskim preparatima tkiva karcinoma. Uzrast je veoma važan faktor prognoze.

Postupak sa papilarnim karcinomom

Iako se radi o biološki malignoj neoplazmi, papilarni karcinom ima indolentan i spor tok naročito u mlađih osoba. Zbog toga postoji dosta nesporazuma kada se radi o preporučenoj terapiji. Mnogi hirurzi smatraju da mali karcinom, do 1.5 cm u prečniku, ograničen na jedan režanj terba lečiti uklanjanjem samo zahvaćenog režnja i dela spojne pregrade. Problem predstavlja osobenost ovog karcinoma da se javlja odjednom na više mesta u štitastoj žlezdi. Zbog toga štedljiv neagresivni pristup može da zadrži neprimećeni karcinom u ostavljenom delu žlezde.

Papilarni karcinom- najčešći tiroidni karcinom

Papilarni tumori su najčešći tiroidni kanceri (>70%). Papilarni karcinom tipično počinje kao nepravilna, solidna ili cistična masa koja polazi iz inače normalnog tiroidnog tkiva. Ima veoma spor, indolentan tok, kasno daje metastaze i to naročito u lokalne limfne žlezde na vratu. Metastaze u limfnim čvorovima vrata nalaze se u oko 50% malih tumora, ispod 1 cm i u oko 75% tumora većih od 1 cm. Nalaz lokalnih metastaza u limfne čvorove ukazuje na mogućnost ponovne pojave tumora posle operacije ali NE znači i veću smrtnost od ovog tumora.